fbpx

Kontakt
+381 11 785 88 88
+381 60 3292 411

Lokacija

Osmana Đikića 3, Beograd
11000 Beograd, Srbija

Radno vreme

00-24
 

Search
Close this search box.
Search
Close this search box.

Čekate operaciju na jetri? Evo šta bi trebalo da znate

Jetra je parenhimatozan organ (ispunjen tkivom, ograničen kapsulom) koji je vitalan za preživljavanje čoveka. Funkcije ovog organa su višestruke, smatra se da ih ima preko 500 u našem telu, a samo neke od njih su:

Metabolička (od nutritijenata koje unosimo hranom stvara proteine potrebne za razvoj, funkcionisanje   i odbranu organizma)

Stvaranje žuči kojom izbacujemo nepotrebne materije i uz pomoć koje razgrađujemo unesene masti

Detoksikaciona, koju vrši kroz filtriranje krvi i uklanjanje toksina.

Usled učešća u velikom broju procesa u organizmu, jetra je izložena opasnim agensima te je podložna bolestima. Virusne infekcije, pretereno konzumiranje alkohola, pušenje, korišćenje opojnih supstanci, ishrana koja sadrži veliku količinu masti , tumori, toksična oštećenja, akumulacija gvožđa ili bakra su samo neki od faktora rizika koji mogu dovesti do stvaranja oštećenja na jetri, odnosno sprečiti jetru da obavlja svoje vitalne funkcije.

Koje bolesti jetre postoje?

Oboljenja jetre mogu se manifestovati na više načina. Pacijenti se mogu žaliti na:

– Tup bol i nelagodnost ispod desnog rebarnog luka;

– Uvećanje jetre, koju sami nekada mogu napipati;

– Gubitak apetita, mučninu i povraćanje;

– Nagli gubitak telesne mase;

– Tаmna boja urinа, izrazito bleda (bela) boja stolice;

– Pojava otoka u trbuhu ili ekstremitetima;

– Žuta prebojenost kože i beonjača praćena svrabom.

Dijagnostika

U slučaju neke od navedenih tegoba ili više njih, potrebno je javiti se lekaru. Neophodno je potom po savetu lekara proveriti analize krvi, krvnu sliku, nivoe bilirubina i enzima jetre, kao i nivoe tumorskih markera ukoliko sumnjamo na prisustvo malignog tumora.

U skladu sa rezultatima može biti indikovan neki od radioloških pregleda kao što su ultrazvuk (sa ili bez elastografskog ispitivanja tkiva jetre), CT (skener) i MR pregled trbuha.

Prevencija bolesti jetre

–          Jedite zdravo i raznoliko i izbegavajte masnu hranu;

–          U slučaju prethodnih tumora jetre, redovni pregledi prema savetima lekara;

–          Održavajte preporučenu telesnu težinu;

–          Pijte umerene količine alkohola ili ga u potpunosti izbegavajte;

–          Lekove koristite strogo prema uputstvima lekara;

–          Praktikujte bezbedan seksualni odnos;

–          Izbegavajte kontakt sa tuđom krvlju i telesnim tečnostima.

Kada su pregled i hiruška intervencija neophodni?

Hirurško lečenje indikovano je kod tumora jetre, simpatomatskih cista jetre koje uzrokuju tegobe kod pacijenata, kao i kod pacijenata sa insuficijencijom jetre koja zahteva transplantaciju.

Tumori jetre mogu biti primarni, odnosno porekla samog tkiva jetre ili metastatski.

Primarni tumori jetre

Najčešći primarni tumori jetre su hepatocelularni i holangiocelularni tumori, ali postoje i mešoviti oblici sa prisutnim karakteristikama oba navedena.

Hepatocelularni karcinom je značajno češći, svake godine se dijagnostikuje kod oko milion ljudi u svetu. Faktor rizika za nastanak hepatocelularnog karcinoma je ciroza jetre na terenu prekomernog konzumiranja alkohola ili virusne infekcije (hepatitisa). Svega oko 20% ovih tumora nastaje kod pacijenata bez ciroze jetre.

Karakteriše ga agresivna biologija sa brzim napredovanjem bolesti, te je izuzetno bitna dijagnostika u ranoj fazi bolesti kod pacijenata koji još nisu razvili tegobe. Ovo je moguće postići jedino striktnim skrining programima kod pacijenata sa cirozom jetre i drugim faktorima rizika. Zbog najčešće uznapredovalog stadijuma bolesti u kom se pacijenti javljaju, samo 10-30% pacijenata se dijagnostikuje u stadijumu kada je moguće operacijom ukloniti tumor.

Faktori koji utiču na odluku da li je moguće pacijenta operisati su sledeći:

-Stanje pacijenta (prisustvo drugih bolesti, uzrast);

-Stanje jetre (funkcionalna rezerva cirozom zahvaćene jetre);

-Stadijum bolesti (broj i veličina tumorskih nodusa).

Primarni tumori jetre zahtevaju anatomske resekcije jetre (uklanjanje celog ili više segmenata jetre) te je od izuzetnog značaja lečenje od strane iskusnog hepatobilijarnog hirurga.

Sekundarni (metastatski) tumori

Sekundarni (metastatski) tumori jetre nastaju širenjem tumora druge lokalizacije u jetru. Zbog specifične vaskularizacije jetre (ima dovodnu arterijsku i vensku cirkulaciju), tumori iz svih organa u trbuhu I maloj karlici svojim širenjem mogu zahvatiti ovaj organ. Oko 80% metastaza u jetri porekla je adenokarcinoma, najčešće kolorektalnog, a zatim i želuca, pankreasa i drugih…

Ako dođe do razvoja metastaza u jetri, tegobe mogu biti različitog karaktera u zavisnosti od njihovog broja I lokalizacije. Najčešće pacijenti navode bol i nelagodnost ispod desnog rebarnog luka, žuticu , oticanje trbuha zbog nakupljanja slobodne tečnosti, malaksalost, gubitak apetita, gubitak u telesnoj masi itd.

Lečenje karcinoma jetre

Metastatska bolest u jetri može se lečiti na različite načine, u zavisnosti od vremena javljanja metastaza koje se mogu otkriti sinhrono (u vreme kada i primarni tumor) ili metahrono (nakon operacije i lečenja primarnog tumora).

Sinhrona prezentacija najčešće se leči najpre primenom hemioterapije i ciljane biološke terapije u cilju bolje dugoročne kontrole bolesti a zatim se pacijent upućuje na operaciju. Kod operativnog lečenja metastaza u jetri primenjuje se poštedan pristup kada god je to moguće, uklanja se metastaza sa okolnim pojasom tkiva jetre. Ovo nije moguće postići u slučaju da tumorska promena svojim položajem ugrožava neki od krvnih sudova jetre, kada je potrebna opsežnija (veća) resekcija jetre.

Ciste jetre zahtevaju operativni tretman ukoliko se radi o ehinokoknoj bolesti jetre. Operišu se i pacijenti sa prostim cistama jetre, kada one zbog izražene veličine pritiskaju okolne organe što dovodi do tegoba koje narušavaju kvalitet života pacijenta.

Minimalno invazivna hirurgija jetre

Sve navedene operacije tehnički je moguće učiniti minimalno invazivnim putem (laparoskopski) ukoliko ne postoje jasne kontraindikacije.

Laparoskopija predstavlja tehniku pristupa trbušnoj duplji kroz male rezove na trbušnom zidu dimenzija od 5 do 12mm. Kroz specijalno napravljene radne kanale (portove), a uz pomoć elegantnih instrumenata i kamere sa uvećanjem od 5 do 10 puta, možemo pristupiti svakom delu trbušne duplje i grudnog koša, adekvatno uočiti i rešiti problem. Ovako mali rezovi, u odnosu na klasične operacije, pružaju mogućnost brzog oporavka, smanjuju rizik od infekcije,  omogućavajući povratak redovnim aktivnostima već kroz nekoliko dana. Prednost kamere sa uveličanjem smanjuje mogućnost greške u iskusnim rukama na minimum, te dovodi do zapažanja najsitnijih detalja tokom procedure.

Preglede možete obaviti u:

Atlas Opšta bolnica
Osmana Đikića 3
Beograd

Lokacija
Osmana Đikića 3, Beograd
1100 Beograd, Srbija
Radno vreme
00-24